Ljudski vrt
Izvor: Neciklopedija
Ljudski vrt je naziv koji se koristi za dio/dijelove zoološkog ili zoološko - botaničkog vrta u kojima su smješteni prirodni (goli) ljudi, da bi se izbliza mogao promatrati njihov život. Podjeljeni su u rase, tako da se tu na jednom mjestu može vidjeti mnogo ljudi.
Zastarjeli ljudski vrtovi (LJOO) posjeduju rešetke koje omeđuju mali betonski kavez. Noviji daju puno prirodnije kaveze za ljude.
[uredi] Standardi
Pošto je čovjek vrlo inteligentna životinja, može razbiti i staklo i žicu i sve druge alternativne vrste kaveza, pa se zato moraju koristiti rešetke koje omeđuju sve strane. Čovjek u vrtu mora biti prirodan, tj. gol. Potrebno je da posjeduje kuću u slučaju niske ili visoke temperature. Potrebna je veterinarska njega. Potreban je bazen sa slatkom i slanom vodom (po potrebi).
Da ljudi iz LJOO-a ne pobjegnu prokopavajući prolaz, kavez mora biti betonski ali nasut tlom.
Ljudi su društvene životinje i kratko će živjeti ako su sami. Zato je potrebno imati više primjeraka, po mogućnosti i mužjaka i ženki i mladunčadi.
Ljudi su vrlo izbirljivi što se hrane tiče, pa ju je potrebno pripremiti. Zato je vrlo teško držati ljude u ZOO-u. Izmet čiste čuvari posvuda po LJOO-u, jer je kanalizacija opasna da ne pobjegnu kroz nju.
[uredi] Povijesti
Prvi ZOO-evi koji je uveli ljude bili su londonski u UK i adelejdski u Australiji. To je bilo 2007. Mali betonski kavezi u lošijim ZOO-evima primali su ljude u Beograd (2036.) i bronkški u New Yorku. Danas (2058.) diljem svijeta postoji 379 ljudskih vrtova (309 u SAD, po jedan u Srbiji, Australiji, 2 u UK). Ostali ne udovoljavaju standardima.
Postoji 444 privatna zoološko-ljudska vrta i 779 specijaliziranih samo za ljude (među kojima je i zagrebački.
[uredi] Podjela stanovnika ljudskih vrtova
OSNOVNA
DETALJNA
- australska
- vedska cejlonska
- papuanska
- tasmanska
- malajska
- Babinga pigmidi
- andamanska
- bušmanska
- melanidska
- sudanska
- eskimska
- tunguska
- paleosibirska
- kineska
- Indijanci
- laponska
- nordijska
- indijska
- alpska
- dinarska
Dakle, 23 vrste.
Najviše ih ima LJOO u Londonu, 22 (2 000 jedinki; jedan Sioux Indijanac nakon smrti družice umro zbog stresa), a Hrvatskoj najbliži beogradski ima 6 vrsta (laponska, nordijska, alpska, dinarska, kineska, paleosibirska).
Konačno je 2055. u Edinburghu, glavnom gradu Republike Škotske, u čast pada monarhije otvoren ZOO sa sve 23 vrste koje neće nikom posuđivati.
Ljudi i LJOO-u žive oko dvostruko kraće nego u prirodi.
