Razredno rukovodstvo

Izvor: Neciklopediju
Skoči na: orijentacija, traži

Razredno rukovodstvo sastoji se od predsjednika, vlade i parlamenta razreda. Nižeg sloja su redari i dežurnici.

Predsjednik razreda[uredi]

Predsjednik razreda bira se na izborima početkom školske godine i može biti izabran na neograničen broj mandata. On imenuje mandatara vlade. Može staviti veto na ocjenu, slično kao i američki predsjednik. Razred je predsjednička republika, tako da vođa ima mnogo šire ovlasti nego kako je obično. Predsjednik daje izjave za javnost i putuje po drugim razredima.

Razredna vlada[uredi]

Svake godine održe se izbori za novu vladu razreda. Kampanja je prilično žestoka. Premijera imenuje predsjednik iz stranke koja je dobila najviše glasova. Glavni zadatak razrednih vlada u Hrvatskoj je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Razrednom unijom. Tako više ne će biti granica među razredima i primjenjivat će se Schengenski sporazum, po kojem treba razbit sve zidove i vrata koja dijele razrede. Razredi moraju biti u carinskoj uniji i sa WC-ima.

U vladi se formiraju ministarstvo zdravstva i ministarstvo financija.

Ministar zdravstva (higijeničar) pregledava nokte. ukoliko netko ne udovoljava uvjetima, ide na razredni vrhovni sud. Ministar financija (blagajničar) skuplja porez. Novije razredne vlade su unaprijeđene i imaju iste ovlasti kao i državne.

Parlament izglasava vjernost vladi.

Razredni parlament[uredi]

Parlament se sastoji od svih drugih učenika i učitelja. Dijeli se na Dom učenika i Dom učitelja. Kako bi se ostvarila dioba vlasti, testovi i ispitivanja preuzeta su iz nadležnosti učitelja u nadležnost parlamenta. Zastupnici odlučuju testove i ispitivanja, ali ne mogu ništa predsjednikovu vetu.

Parlament ima redarsko i dežurničko (policijsko) povjerenstvo.

Učitelj[uredi]

Uloga učitelja znatno je omekšala. Mora slušati parlament i ne može davati primjendbe na njegove odluke i veta predsjednika. On samo mora raditi svoj posao sukladno planu i programu predsjednika i parlamenta.

Povijesni razvoj[uredi]

Dok je monarhija bila glavno uređenje, i razredi su bili monarhistički ustrojeni.

Kralj (car, knez, emir, sultan...) razreda se sam proglašavao i tko se prvi proglasi taj se i okruni. Vlast kralja je bila neograničena, što je uzrokovalo brojne sukobe. U prvobitnim razrednim zajednicama učitelj je imenovao vođu, koji je trebao biti izvjestitelj, odvjetnik i sudski savjetnik njemu. Jačanjem dječjih prava učitelj je sve više gubio autoritet, osobito nakon što je zabranjeno fizičko kažnjavanje učenika. Često se dogodilo da vođa razreda ima cilj fizički ili prijetnjom zastrašiti učitelja koji bi ga trebao proglasiti. Zato je državna vlast, normalno resor obrazovanja, ustvrdila jasne odredbe za monarhije: kralj je onaj koji prođe test inteligencije kao prvi. Tako su se uspostavile dinastije, a inteligencija je početkom dinastije izgubila na značaju. Uglavnom, nitko se nije usudio, osim u Engleskoj, vršiti razredne udare. Engleska je poznata po raznim državnim udarima. Događali su se i u razredima središnje londonske škole. Kralj razreda od 1801. do 1828. nije imao vlast nad cijelim teritorijem razreda, uključujući WC. Onda je odlučeno da se osnuje WC grofovija. Za grofa je izabran drugoproglašeni Rudolph Snowman. Pošto je bio katolik, a kralj je bio anglikanac, nakon borbe su ustanovili su Privremenu anglikansko-katoličku razrednu autokefalnu crkvu (PAKRAC). Zbog želje za apsolutnom vlastu, kralj Edvard II. Razredni biva na polju kraj ploče kredama sukobljen s grofom Snowmanom, te je nakon Dugominutnog rata odlučeno da oba abdiciraju, jer je razred u ratu srušen.

Bilo je mnogo nesuglasica oko vanjskih teritorija: kabineta, hodnika, WC-a itd. Odlučeno je: rat je protivan pravu, u pravno uređenoj školi jednom razredu pripada učionica, njegov kabinet (ukoliko ga dijeli, podijeli se na dva potpuno jednaka (jednako opremljena) dijela, jednom pripada dio s kojim graniči učionica) i prostor još 5 metara od prozora. Hodnici i WC-i su neovisni, pod protektoratom škole. Negdje je unutar kabineta WC, kako neovisan razred ne bi ovisio o drugima kad je u pitanju nužda: bila bi jedna neovisna, vrhovna vlast.