Sjedinjene Američke Države

Izvor: Neciklopedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sjedinjene Američke Države
Moto: Yes, We Cunt
Himna: "Cotton Eyed Joe"
Glavni grad Washington DC
Službeni jezik Engleski, i ostali
Vlada Parlamentarna demokracija, Predsjednički sustav
Gospodarstvo Naouružanje, Globalno zatopljavanje, Emisija štetnih plinova, Izrabljivanje trećeg svijeta
Glazba Country-pop-hip-hop-rock-funky-r'nb
Hrana McDonald's i ostali junk food
Sport Bejzbol, boks, ultimate fight, jedriličarsvo, košarka, football, hokej, ribolov
Zastava
Zastava SAD

SAD, engl. USA, United States of America ili Federacija Država Amerike, svjetski policajac, učitelj demokracije.

Starost joj se procjenjuje na nekih dvjestotinjak godina, sa čim se domorodačka populacija ne bi složila.
Konačno priznanje domorocima



Rođenje nacije[uredi]

Nastala je tako da su se intelektualne snage iz Europe uputile na izlet. Zalutavši nakon nekoliko mjeseci, nasukaše sa na njima nepoznate obale. Misleći da su oplovili globus, susrevši domorodačko stanovništvo, nazvaše ih Indijanci. Ljubazno su se predstavili, domaći ih prihvatiše, te tako počinje pravi primjer suživota u ljudskoj povijesti. Tzv. Indijanci oduševljeno prihvatiše vjeru, običaje, alkohol i bolesti. Svi zadovoljni, Kralj George u Engleskoj, Indijanci, intelektualci.



Otcjepljenje[uredi]

U raju došlo do raskola. Gospodarstvo cvate, proizvodnja robova uhodana, Indijanci slobodno žive na prostranstvima koja su tisućljećima uživala. No, iznenada, Kralj George se obahatio: hoće sve više poreza (zlato, kože, krzno, mobiteli, avioni, nosači zrakoplova, nuklearne bojeve glave, junk food...). Intelektualcima prekipjelo, krenuli u rat za nezavisnost. Jedini pismeni, izvjesni George Washington, vlasnik lanca praonica, preuzeo inicijativu i poveo šaroliko društvo (bijeli, crni crveni...) u rat. Kako je englezima dojadilo ratovanje u nekoj vukojebini, oni jednostavno napustiše Novi svijet.

Deklaracija Neovisnosti[uredi]

Kako su englezi otišli, sad je novo društvo trebalo urediti. Na komadu papira napisali par jednostavnih pravila koja uključuju slobodu, ravnopravnost i još nekakve gluposti za koje će povijest pokazati da ih se nitko ne pridržava, i isto nazvali Deklaracija Neovisnosti.
Deklaracija

Robovi ili Gospodarska politika[uredi]

Rastuću naciju je trebalo prehraniti. Kako su odbacili kanibalizam, trebalo je nekako rješiti pitanje besplatne radne snage. Tu na scenu blistavo stupa crnačka populacija, koja je došla iz Afrike u sklopu razmjene studenata, te postaje nositelj američke ekonomije.

Građanski rat[uredi]

Unatoč idiličnoj situaciji, dolazi do raslojavanja između juga i sjevera zemlje. Bogati sjever odlučio donijeti samoubilački propis po koje crnačko stanovništvo gubi status roba. Dolazi do velikog nezadovoljstva, što prerasta u oružani sukob i na kraju u rat. Kako to i inače povijest pokazuje, onaj koji izgubi rat je u krivu. Pošto je jug izgubio rat, zaključak je da je sjever u pravu. I to su stavili na papir. Tako je rođena federalna država nazvana Sjedinjene Američke Države. Već dugo se u tekstu ne spominju Indijanci, naime, oni su (svojom krivnjom, naravno) gotovo istrijebljeni, što dokazuju dokumentarni filmovi, skupnog naziva western.

Globalna sila[uredi]

Višegodišnje crpljenje prirodnih bogatstava, gomilanje kapitala dovode do značajnog povećanja globalnog utjecaja.
Federalne jedinice
SAD postaju obećana zemjla, u koju se slijeva rijeka imigranata iz čitavog svijeta. Prošli su gotovo neokrznuto dva svjetska rata (naime, isti nisu vođeni na njihovu tlu). Gospodarstvo i kriminal u porastu, stvoreno potrošačko društvo zavidne kupovne moći, lider u inovacijama i mužnji novca građanima. Crnci još uvijek građani drugog reda. Politička moć u rukama bijelaca. No, svejedno čitaju političke lekcije o demokraciji po čitavom svijetu.

Sada je već 50 federalnih jedinica u sastavu. Snaga nacije je takova da si mogu priuštiti niz generacija idiota koje izlaze iz škola, jer državu uspješnom čini bogata elitna manjina školovana na nekolicini prestižni sveučilišta. Izrazito uspješna vojna industrija izbacuje mnogo noviteta koje u praksi treba isprobati, tako da se uključuju u Korejski rat, a zatim i u rat u Vijetnamu, gdje bivaju grubo prizemljeni. Njeguju sportsku tradiciju (e, tu do izražaja, kao uspješni atlete, dolaze crnci), izmišljaju nekolicinu sportova (košarka, baseball...) i u tome nastoje biti najbolji na svijetu.

Prijetnja naciji[uredi]

Ne izazivajući, bivaju napadnuti od strane nekolicine islamskih ekstremista, na čelu sa izvjesnim Osamom Bin Mladenom,
Državni neprijatelj br. 1
11.09.2001. koji izazivaju strašan odgovor aktualnog voljenog predsjednika George (opet!) W. Busha.
Predsjednik G.W. Bush na manevrima sa američkim skautima na Aljasci
Dva ratna druga
Pokreće nevjerojatan stroj u borbu protiv terorizma, napada afganistanske talibane, tjera ih u brda, te uspostavlja demokratsku vlast. Isto čini i u Iraku. Kako je 1991. samo iračkom režimu opalio pljusku, sada ih je odlučio dokrajčiti, ruši diktaturu, hvata i eliminira bivšeg prijatelja Saddama Husseina, i postavlja demokratsku vlast. Nafta nema nikakvu ulogu u ovome. U očuvanju stabilnosti, oružane snage se nalaze u stanju pripravnostu u najbližem susjedstvu: Mediteran, Irak, Kuvajt, Saudijska Arabija, Južna Koreja, Japan, Italija, Njemačka, Bosna, Kuba... Nafta nema veze s tim. Nakon što su porušeni diktatorski režimi, (Sjeverna Koreja, Kuba i Iran su ostavljeni na miru zbog političko-taktičkih razloga, odnosno, kao budući test poligoni za buduće generacije alata za masovno čišćenje), SAD osnivaju preodgojno obrazovne ustanove, tipa Guantanamo, gdje se bivši pripadnici terorističkih skupina na humani način resocijaliziraju. Tako je pitanje dana kada će prve generacije odvjetnika, poreznih stručnjaka, komunalnih redara i ostalih korisnih profila iz istih izaći. Ideja je prihvaćena sa velikim oduševljenjem, čak je prema njoj i smišljen i realiziran holivudski blockbuster Demolition Man [[1]].
Grb Predsjednika G.W.Busha








Današnjica[uredi]

Teče vrijeme bez GWB. Na njegovo mjesto, po prvi puta u povijesti došao izravni potomak crnih robova u Americi: Barack Obama, intelektualac demokratskih opredjeljenja sa sloganom: yes we can.

Barack Obama, ne Obmana

I, SAD ćemo vidjeti...zea:Vereênigde Staeten